Najčešća pitanja i odgovori

• Što je Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske?

Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske je na internetu javno dostupan alat koji korisnicima kroz puni tekst i/ili uređeni skup metapodataka omogućuje trajni pristup dokumentima pohranjenim u bazi elektroničkih dokumenata i/ili fizičkim zbirkama.

Osnovna svrha Središnjeg kataloga je trajan, besplatan i slobodan pristup s jednoga mjesta dokumentima različite tematike (okoliš, kultura, zdravstvo, gospodarstvo…) i vrste (pravni propisi, međunarodni ugovori, glasnici, strategije, planovi, izvještaji…) koje su izradila tijela javne vlasti različitih profila (ministarstva, sveučilišta, parkovi prirode, agencije…).
 

• Što je službeni dokument?

Službeni dokument je svaki objavljeni sadržaj kojeg je stvaratelj tijelo javne vlasti, neovisno o mediju na kojem je prikazan.
 

• Koje službene dokumente mogu pretraživati u Središnjem katalogu?

Središnji katalog sastoji se od pravnih propisa, međunarodnih ugovora, službenih glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih dokumenata i publikacija tijela javne vlasti (opći akti te planski, strateški, izvještajni, promotivni dokumenti, službena, informativna i stručna glasila kao i ostali dokumenti koje su tijela dužna izrađivati prema određenim propisima ili su sama odlučila izraditi dokument u kojem se bave određenom temom iz svog djelokruga).

PRAVNI PROPISI

Zbirka sadrži pravne propise Republike Hrvatske i druge dokumente tijela javne vlasti, poput strategija, deklaracija, planova, objavljenih u elektroničkom izdanju Narodnih novina. Osim toga, Zbirka sadrži i digitalizirane tekstove propisa objavljenih u službenim glasilima država prednica, a koji su još uvijek dio važećeg hrvatskog zakonodavstva. Svi propisi su pretraživi po punom tekstu kroz tražilicu CADIAL, a Zbirka je organizirana kao sustav međusobno povezanih tekstova propisa i informacija o njima. Važno je napomenuti da Zbirka sadrži i neslužbene pročišćene tekstove propisa, neslužbene prijevode propisa na strane jezike (uglavnom engleski) te poveznice na propise EU s kojima su hrvatski propisi usklađeni.

Zbirka pravnih propisa u sklopu Središnjeg kataloga, temeljem Odluke Vlade RH, predstavlja zakonodavstvo Republike Hrvatske na portalu N-Lex, zajedničkom portalu nacionalnih zakonodavstava zemalja EU.
 

• Kako pretraživati pravne propise?

Pomoć pri pretraživanju pravnih propisa dostupna je na poveznici Dodatne upute za korištenje tražilice.
 

• Kako pronaći propise prevedene na engleski (ili drugi strani) jezik?

Potrebno je u tražilici upisati upit u obliku 'PPRH' (Prijevod Propisa RH), uz opciju 'Pretraži naslov' kako bi kao rezultat pretrage dobili popis propisa koji imaju neslužbeni prijevod. Navedene propise uz uključivanje naprednih opcija pretraživanja možemo filtrirati po vrsti propisa, poglavlju EU-a i području djelatnosti.
 

• Kako pronaći propise s pročišćenim tekstom?

Potrebno je u tražilici upisati upit u obliku 'PTRH' (Pročišćeni Tekst RH), uz opciju 'Pretraži naslov', kako bi kao rezultat pretrage dobili popis propisa koji imaju poveznicu na neslužbeni pročišćeni tekst. Navedene propise, uz uključivanje naprednih opcija pretraživanja, moguće je filtrirati po vrsti propisa ili prema poglavlju EU-a (samo za usklađene propise).

MEĐUNARODNI UGOVORI

Zbirka međunarodnih ugovora sastoji se od dvostranih (bilateralnih) i višestranih (multilateralnih) međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnica, akata o ratifikaciji te objava o stupanju na snagu/prestanka važenja, objavljenih u elektroničkom izdanju Narodnih novina. Osim toga, Zbirka sadrži i digitalizirane tekstove ugovora objavljenih u službenim glasilima država prednica preuzetih temeljem odluke o sukcesiji/akcesiji.

Svi ugovori su dostupni u punom tekstu te su popraćeni dodatnim informacijama kao što su mjesto i datum potpisa, datum ratifikacije, datum stupanja na snagu te prestanka važenja, a svakom su ugovoru dodijeljene i ključne riječi pojmovnika Eurovoc kojima se opisuje njihov sadržaj.
 

• Kako pretraživati međunarodne ugovore?

Pomoć pri pretraživanju međunarodnih ugovora dostupna je na poveznici Pregled zbirke i kazala - Međunarodni ugovori. 
 
SLUŽBENA GLASILA TIJELA LOKALNE SAMOUPRAVE

Zbirka sadrži službena glasila tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske u elektroničkom obliku. Pretraživanje je moguće po naslovu glasila, stvaratelju tj. nazivu jedinice lokalne i regionalne samouprave, godini objave i ISSN broju glasila.
 

• Kako pretraživati službena glasila?

Tražilica ne pretražuje po punom tekstu niti po naslovima pojedinih dokumenata objavljenih u službenom glasilu te je za pronalaženje točno određenog dokumenta potrebno znati u kojem svesku i godini je dokument objavljen. Stoga se pretraživanje vrši na način da se u tražilici unese naziv lokalne ili regionalne jedinice te se iz liste rezultata izabere onaj koji je korisniku potreban.

DOKUMENTI I PUBLIKACIJE

Zbirka dokumenti i publikacije tijela javne vlasti sadrži dokumente u tiskanom i/ili elektroničkom obliku koji uređuju statusna pitanja i organizaciju rada tijela, proizlaze iz obveza tijela prema osnivaču, odnose se na uže područje djelatnosti tijela ili javnu ovlast te ostala izdanja. Pretraživanje je moguće po naslovu, stvaratelju, području djelatnosti, tipu dokumenta, godini objave, ISBN/ISSN broju te po ključnim riječima hrvatskog izdanja pojmovnika Eurovoc kojima se opisuje sadržaj dokumenta ili publikacije. Kako bi se pretraživanje optimiziralo prema potrebama korisnika sve kriterije pretrage je moguće međusobno kombinirati.
 

• Kako pretraživati dokumente i publikacije?

Pomoć pri pretraživanju dokumenata i publikacija dostupna je na poveznici Pregled zbirke i kazala - Dokumenti i publikacije.
 

• Što je EUROVOC?

Eurovoc je multidisciplinarni, višejezični pojmovnik Europske unije. Kao strukturirani i kontrolirani popis naziva svih važnih pojmova (termina) koji se javljaju u dokumentima EU-a, pokriva 21 područje s 127 potpodručja iz djelatnosti Europske unije. U svrhu organizacije podataka, te bržeg i ciljanog pretraživanja podatkovnih baza i zbirki, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva izgrađuje i održava jedinstveni nacionalni dokumentacijski pojmovni sustav za usklađenu sadržajnu obradu službenih informacijskih izvora čiju okosnicu predstavlja hrvatsko izdanje Pojmovnika Eurovoc.
 

• Potrebna mi je pomoć pri pretraživanju Središnjeg kataloga. Kome se mogu obratiti?

Ako ne možete pronaći željene informacije na stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, obratite nam se i naši informacijski specijalisti odgovorit će vam u najkraćem roku. Svoj korisnički zahtjev možete poslati putem obrasca za registraciju korisničkog zahtjeva.


ADRESARI I IMENICI
 

• Koje informacije mogu pronaći u Adresaru tijela javne vlasti?

Adresar čine podaci o aktualnim tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, institucijama javnog sektora, diplomatskim predstavništvima, trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa te tijelima lokalne i područne samouprave.

Za svako su tijelo dostupni sljedeći podaci: naziv tijela na hrvatskom i engleskom jeziku, adresa, komunikacije, prethodni nazivi, akronimi, područja djelatnosti, razdoblje djelovanja te poveznice na dokumente o osnivanju/ukidanju tijela i veze s podacima tijela prednika i/ili sljednika.

Također su dostupni podaci o ustrojstvenim jedinicama za državnu upravu kao i funkcije s imenima dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika.
 

• Koje informacije mogu pronaći u Adresaru stranih predstavništva u RH?

Adresar sadrži podatke o aktualnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima stranih zemalja i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, a podaci se preuzimaju iz baze podataka Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
 

• Što je digitalna pristupačnost?

Digitalna pristupačnost označava mjeru u kojoj su neki računalni programi, mrežne stranice, uređaji - zasnovani na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji - prihvatljivi i pogodni za osobe s invaliditetom ili primjerice ljude starije životne dobi. Digitalne informacije i usluge su pristupačne kada ih svi ljudi mogu lako opažati i razumjeti  bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. 
 

• Kako je uređena digitalna pristupačnost u Hrvatskoj?

U Republici Hrvatskoj postoji Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora u koji su ugrađena načela digitalne pristupačnosti. Tijela javnog sektora dužna su prilagoditi svoje digitalne sadržaje i usluge sukladno europskoj normi EN 301 549, kako bi se stvorilo uključivo društvo, koje svima daje jednake mogućnosti za primanje, slanje i korištenje informacija u digitalnom okruženju. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Povjerenik za informiranje, krovna nacionalna organizacija osoba s invaliditetom i Državna škola za javnu upravu poduzimaju mjere kako bi se olakšala primjena zahtjeva pristupačnosti.
 

• Koji su koraci za postizanje digitalne pristupačnosti?

Koraci za postizanje digitalne pristupačnosti su:

• provedba početne procjene u kojoj mjeri su mrežne stranice i programska rješenja tijela prilagođena propisanim zahtjevima pristupačnosti
• objaviti i redovito ažurirati Izjavu o pristupačnosti u pogledu usklađenosti mrežnih stranica i programskih rješenja s odredbama Zakona
• prilagoditi mrežne stranice i programska rješenja te kontinuirano objavljivati digitalno pristupačne sadržaje.

Kao pomoć u prilagodbi svojih stranica, tijela javnog sektora mogu koristiti Smjernice za osiguravanje digitalne pristupačnosti koje je izradio CARNET (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Ove smjernice sadrže minimalne zahtjeve za digitalnom pristupačnosti i CARNET ih kontinuirano revidira i nadopunjuje, uz prethodne konzultacije sa stručnom zajednicom i relevantnim dionicima.
 

• Kako treba izgledati Izjava o pristupačnosti?

Sadržaj predloška Izjave o pristupačnosti propisan je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1523, a primjer objavljene Izjave možete vidjeti na: Primjer Izjave o pristupačnosti.
 

• Gdje na mrežnoj stranici objaviti Izjavu o pristupačnosti?

S obzirom na činjenicu da bi Izjava o pristupačnosti tijela javnog sektora trebala biti lako dostupna osobama s invaliditetom, sugeriramo da ju objavite na jedan od načina koji omogućuje njezinu vidljivost odnosno dostupnost s naslovnice: primjerice, u zaglavlju ili podnožju dokumenta, u bočnoj traci, unutar widgeta za pristupačnosti ili u glavnom izborniku. S obzirom na zahtjev da izjava bude objavljena u pristupačnom obliku sugeriramo objavu kao .html dokument.
 

• Gdje objaviti Izjavu o pristupačnosti za programska rješenja (mobilne aplikacije)?

Izjava o pristupačnosti za programska rješenja za pokretne uređaje objavljuje se na mrežnoj stranici tijela javnog sektora koje je razvilo programsko rješenje ili se preuzima prilikom preuzimanja programskog rješenja uz ostale dostupne informacije.
 

• Koliko se često Izjava o pristupačnosti mora ažurirati?

Tijelo javnog sektora dužno je objaviti i redovito ažurirati detaljnu, sveobuhvatnu i jasnu izjavu o pristupačnosti u pogledu usklađenosti. U Zakonu nije naveden vremenski okvir za njeno ažuriranje već ovisi o promjenama na platformi i u sadržaju mrežnih stranica i programskih rješenja (mobilnih aplikacija). Znači, u trenutku kada tijelo ima većih izmjena u sadržaju ili platformi - potrebno je ažurirati Izjavu.
 

• Tko radi (početnu) (samo)procjenu mrežnih stranica tijela i/ili programskih rješenja za pokretne uređaje, mogu li to odraditi Ured povjerenika za informiranje ili Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva? 

Tijelo javnog sektora (obveznik provedbe Zakona) samostalno radi (početnu) (samo)procjenu svojih mrežnih stranica i/ili programskih rješenja za pokretne uređaje. Međutim, tijelo u tu svrhu može angažirati (o vlastitom trošku) i treću stranu, primjerice, neku vanjsku tvrtku ili udruge osoba s invaliditetom. Povjerenik za informiranje i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, kao tijela javnog sektora nadležna za praćenje, promidžbu, izvješćivanje i nadzor nad Zakonom, ne mogu tijelima javnog sektora izrađivati (početne) (samo)procjene njihovih mrežnih stranica i/ili programskih rješenja za pokretne uređaje.
 

• Kako se educirati o digitalnoj pristupačnosti?

S ciljem što učinkovitije prilagodbe mrežnih stranica i mobilnih aplikacija, preporučamo da se službenici tijela javnog sektora, zaduženi za osiguranje pristupačnosti, upute na pohađanje e-tečaja „Digitalna pristupačnost“. Prijave i termini se nalaze na mrežnim stranicama Državne škole za javnu upravu. Moguće je organizirati i posebno osmišljene i prilagođene edukacije na ovu temu, a za sve detalje javite se na adresu: pristupacnost@rdd.hr.
 

• Ostale informacije o digitalnoj pristupačnosti?

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva stoji na raspolaganju za sva dodatna pitanja vezana uz temu digitalne pristupačnosti putem sljedeće adrese: pristupacnost@rdd.hr. Sve informacije o digitalnoj pristupačnosti i druge korisne materijale možete pronaći na stranici Digitalna pristupačnost.