Izvješće za pojedine zemlje u digitalnom desetljeću za 2023.: Hrvatska doprinosi zajedničkim naporima za postizanje ciljeva Europske unije u području digitalnog desetljeća

Prema izvješću 2023. digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, pri čemu je najveći dio njenog doprinosa zabilježen u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičkim mrežama i digitalizacijom poslovanja

Europska komisija objavila je 27. rujna 2023. prvo izvješće o stanju digitalnog desetljeća. U izvješću se analizira zajednički napredak EU-a u postizanju digitalne tranzicije Europe do 2030.

Izvješće uključuje posebna izvješća za pojedine države u digitalnom desetljeću (prethodno poznato kao indeks digitalnog gospodarstva i društva, DESI) u kojima se pobliže razmatraju pojedinačna postignuća svake države članice tijekom prošle godine u sljedeća četiri glavna stupa: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija javnih usluga i digitalizacija poduzeća.
 

Digitalne vještine

Prema izvješću, Hrvatska pokazuje snažne rezultate glede postizanja ciljeva digitalnog desetljeća povezanih s digitalnim vještinama.  Hrvatska ima oko 63% stanovništva koje posjeduje barem osnovne digitalne vještine naspram prosjeka EU-a od 54%. Glede posjedovanja „barem osnovnih vještina stvaranja digitalnog sadržaja” od ovih 63% s osnovnim digitalnim vještinama smo na 81% u usporedbi s 66% na razini EU-a. Nadalje, „pojedinci s iznadprosječnim digitalnim vještinama” čine u Hrvatskoj 31% stanovništva naspram prosjeka EU-a od 26%. Slično tome, Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i glede školovanja stručnjaka pa  postotak osoba s diplomom iz područja IKT-a iznosi 4,8% što je iznad prosjeka EU-a od 4,2%.
 

Digitalna infrastruktura

Hrvatska napreduje prema ispunjavanju ciljeva EU-a "Fiksna pokrivenost mrežama vrlo velikog kapaciteta" (VHCN) i "pokrivenost 5G mrežom" do 2030. od 100%. Hrvatski VHCN velike brzine i pokrivenost 5G mrežom posljednjih su godina u stalnom porastu, pri čemu Hrvatska ima pokrivenost VHCN 61% naspram EU prosjeka od 73 % te je zabilježen znatan porast pokrivenosti 5G koji je sada 82%, dakle iznad prosjeka EU-a koji iznosi 81%.
 

Digitalizacija poduzeća

Hrvatska je 2022. ostvarila nešto više od prosjeka EU-a u digitalizaciji poduzeća, među ostalim glede prihvaćanja naprednih tehnologija, ali i dalje postoji neiskorišteni potencijal za poboljšanje digitalnog intenziteta MSP-ova. Hrvatska u kojoj djeluju dva jednoroga, potiče istraživačke i inovacijske inicijative u digitalizaciji kako bi pridonijela cilju EU-a: povećanju rasta i udvostručivanju broja jednoroga u EU-u do 2030. Hrvatska također financira mjere potpore digitalnim inovacijskim centrima (DIH) kao što su (CROatian Industry and Society Boosting), (Artificial Intelligence for Smart Healthcare and Medicine) i (Digitalna transformacija srednje Hrvatske i sjevernog Jadrana).
 

Digitalizacija javnih usluga

Hrvatska zaostaje u razvoju digitalnih javnih usluga, posebice onih namijenjenih poduzećima (67% naspram 84% prosjeka EU-a) i u ukupnoj modernizaciji svojih javnih usluga inovativnim digitalnim rješenjima. Unatoč tome, Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pristupanju elektroničkim zdravstvenim evidencijama, s ocjenom 86% u usporedbi s 72% na razini EU. Hrvatska je do kraja 2022. godine provela projekt "Popularizacija EHR-a (elektronička zdravstvena evidencija)", čime je omogućena interoperabilnost sa Središnjim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH).
Hrvatska izdaje nacionalnu osobnu iskaznicu (EoI) u skladu s nacionalnim sustavom za identifikaciju i autentifikaciju (NIAS). 

Informacije o izvješću o digitalnom desetljeću za pojedine zemlje (DDCR)

Od 2014. izvješća o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) − prethodnici DDCR-a − omogućuju Europskoj komisiji da prati napredak koji su države članice ostvarile u digitalnom području. Izvješće DDCR-a sastoji se od profila zemalja i tematskih poglavlja.
Izvješća za pojedine zemlje o DDCR-u kombiniraju kvantitativne podatke iz pokazatelja DDCR-a s razmatranjima politika i najboljim praksama specifičnima za svaku zemlju.
Izvješću možete pristupiti ovdje, a dodatne pojedinosti o metodologiji potražite u ovom izvoru.
 

 

Pisane vijesti