Vlada Republike Hrvatske na 106. sjednici održanoj 12. srpnja prihvatila je Deklaraciju o suradnji prema dohvaćanju najmanje jednog milijuna sekvenciranih genoma u Europskoj uniji do 2022. godine. Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva ovlašten je da u ime Republike Hrvatske potpiše Deklaraciju o suradnji
Ova deklaracija temelji se na postojećim nacionalnim (i regionalnim) personaliziranim medicinskim inicijativama među državama članicama Europske unije te Europskoga gospodarskog prostora, ostvarujući koristi prekograničnog dohvaćanja i dijeljenja genomskih i ostalih zdravstvenih podataka radi poboljšanja zdravstvenih ishoda građana Europe.
Deklaracija predstavlja okvir suradnje koja, između ostalog, uključuje nastavak postojećih inicijativa o genomici i personaliziranoj medicini kako bi se osigurao raspodijeljen, ovlašten i siguran pristup nacionalnim i regionalnim bankama genskih podataka i ostalim podatcima relevantnim za unaprjeđenje istraživanja o personaliziranoj medicini, razvoj sigurne infrastrukture i alata koji će omogućiti prekogranično dijeljenje ili analizu genskih i ostalih skupova podataka iz više europskih zemalja, jačanje suradnje u provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, posebice gdje se on tiče sekundarne uporabe osobnih podataka koji se tiču zdravlja.
Personalizirana medicina koristi se podacima temeljenim na novim tehnologijama kako bi se bolje razumjele individualne karakteristike svake pojedine osobe i omogućilo odgovarajuće liječenje prilagođeno upravo tom pojedincu. Uporabom genomskih podataka, liječnici i znanstvenici mogu bolje razumjeti bolesti, bolje ih predvidjeti, spriječiti, dijagnosticirati i u konačnici provesti liječenje. Sekvenciranjem, odnosno očitavanje barem milijun genoma u konačnici će pomoći u postavljanju temelja za razvijanje referentne mape svih ljudskih genoma u cilju analiziranja ljudskog tkiva i organa putem najnovijih metodologija te uspoređivanja i razumijevanja promjena tijekom bolesti. Takve koordinirane aktivnosti u tom području mogu donijeti dobrobit za građane u zdravstvenim sustavima Europske unije, čime bi se omogućilo rješavanje većih zdravstvenih izazova poput malignih bolesti i kardiovaskularnih bolesti, epidemije zaraznih bolesti ili rijetkih bolesti.
Pisane vijesti
