U sklopu sedmog izdanja Cyber Security Conference - CSC 2023 održan je okrugli stol na temu "Sigurnost u digitalno doba: Analiza implikacija novog zakona o kibernetičkoj sigurnosti"
Okrugli stol, kojeg je moderirao Boris Bajtl, potpredsjednik HIKS-a (Hrvatski institut za kibernetičku sigurnost), okupio je ugledne stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, prava i javnog sektora, uključujući predstavnike Sigurnosno-obavještajne agencije. Pred više od 150 gledatelja, sudionika konferencije, panel je privukao značajnu pažnju, a uslijedila su i brojna pitanja i komentari iz publike.
Događaj je pružio izuzetno korisnu platformu za razjašnjenje mnogih aktualnih pitanja vezanih uz novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. Rasprava je uspješno razjasnila mnoge nejasnoće koje su se u zadnje vrijeme pojavile u javnom prostoru. Tijekom diskusije, posebno je naglašena ključna uloga koju SOA ima u osiguranju kibernetičke sigurnosti na nacionalnoj razini.
Aleksandar Klaić iz Centra za kibernetičku sigurnost istaknuo je potrebu za žurnim usklađenjem zakonskog okvira u svjetlu brzog razvoja tehnologije i kibernetičkih prijetnji, a
Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, naglasio je kako će novi Zakon dodatno osnažiti nacionalne mehanizme zaštite kritične infrastrukture. Novi organizacijski model koji će se uspostaviti kroz transpoziciju NIS2 direktive omogućiti će učinkovitije upravljanje kompleksnim zahtjevima.
Marija Boban s Pravnog fakulteta u Splitu ukazala je na potencijalne sigurnosne rizike na nacionalnoj razini, dok je
Saša Jušić iz tvrtke Infigo istaknuo važnost kontinuiranog obrazovanja i svijesti o kibernetičkoj sigurnosti. Tijekom rasprave,
Hrvoje Puljiz, ravnatelj Carneta i
Mario Blažević iz tvrtke Diverto otvorili su pitanje dostupnosti financiranja i ljudskih resursa kao ključnih elemenata za uspješnu implementaciju novog zakona, dok je
Damir Bujan iz A1 Hrvatska upozorio na izazove s obzirom na vremenske rokove za usklađivanje s novim regulativama.
Glavni zaključci:
· NIS2 direktiva predstavlja mnogo više od revizije originalne NIS1 direktive iz 2016. godine jer postavlja temelje za niz nadolazećih zakonodavnih akata na razini EU kao što su Cyber Resiliance Act, Cyber Solidarity Act i Cyber Security Act Amendments.
· Implementacijom Zakona o kibernetičkoj sigurnsti, Hrvatska otklanja uočene probleme iz NIS1 direktive, kao što su nedostatak središnjeg tijela i previše decentraliziran sustav.
· Tijek rasprave na okruglom stolu HIKS-a na kojem su sudjelovali predstavnici akademske zajednice. privatnog sektora, stručnih udruga i javnih ustanova potvrdio je potrebu za revidiranjem postojećeg Zakonodavstva i pružio podršku stručne zajednice za predložene zakonske izmjene.
Sudionici okruglog stola su se složili da je kontinuirana komunikacija i suradnja između javnog i privatnog sektora ključna za uspješnu implementaciju i održivost novih sigurnosnih mjera predviđenih Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti.
Izvor: HIKS (Hrvatski institut za kibernetičku sigurnost)
Pisane vijesti
