Nacionalna jezična platforma – HRVOJKA
Nacionalna jezična platforma Hrvojka, nastala je u okviru višedržavnog projekta "Nacionalna platforma za jezične tehnologije" (National Language Technology Platform) koji je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF). U projektu je sudjelovalo pet država partnera: Latvija, Estonija, Malta, Island i Hrvatska, a koordinator projekta je latvijska tvrtka Tilde, vodeći europski inovator u području jezične tehnologije.
Nositelji projekta u ime Hrvatske su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.
Ukupna vrijednost projekta Nacionalna platforma za jezične tehnologije (National Language Technology Platform) u kojem je sudjelovalo prethodno pet navedenih zemalja iznosi 648.749,00 eura, od čega je za Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, kao hrvatskog partnera koji je bio zadužen za tehničku izvedbu projekta, osigurano 62.000,00 eura.
Nacionalna jezična platforma - Hrvojka nastala je po uzoru na postojeću latvijsku platformu
hugo.lv. Razvoju hrvatske inačice prethodio je Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije (
https://hr.presidencymt.eu) iz 2020.godine. Svaka je država, partner u projektu, razvijala svoju, nacionalnu inačicu platforme i svaka je pri tome bila dužna razviti prepoznatljivo ime proizvoda kao i pripadajući logotip.
Ime Hrvojka ima karakteristična hrvatska obilježja – bitna je nacionalna komponenta u nazivu, a važno je istaknuti i ime u ženskom rodu. Budući da su sve platforme u zemljama sudionicama projekta zapravo, identične, uz samo ime odabran je vizual - slovo glagoljice koje je prvo poznato pismo kojim su se služili Hrvati.
Ime Hrvojka je zapravo anagram koji ukazuje na moderan besplatni javni alat za prevođenje, a sastavljen je od
HRvatskog
Računalnog
Višejezičnog
Operativnog
Javnog
Komunikacijskog
Alata.
Hrvojka je platforma s više jezičnih alata od kojih je za neregistrirane korisnike dostupan samo alat za strojno prevođenje.
Osim strojnog prevođenja, platforma između ostalog, nudi siguran i besplatan pristup profesionalnom prevoditeljskom okružju s integriranim tehnološkim bazama podataka i alatom za strojno potpomognuto prevođenje (Computer Aided Translation, CAT), kao i alat za prijevod mrežnih stranica na jezike Europske unije. Važnost uvođenja Nacionalne jezične platforme Hrvojka, osim praktične uporabe, svakako je i u tome što je ona prvenstveno alat za jačanje uloge i uporabe hrvatskog jezika u digitalnom okruženju te u podizanju svijesti o važnosti prikupljanja i pohranjivanja jezičnih izvora kao temelja daljnjeg razvoja jezičnih tehnologija za hrvatski jezik.
Platforma Hrvojka prvenstveno je namijenjena institucijama javne uprave, gospodarskoj i akademskoj zajednici, odnosno stvarateljima javnih online sadržaja i usluga, a onda i široj javnosti koji su korisnici tih usluga i sadržaja.
Jezični alati ovise prvenstveno o količini i kvaliteti prikupljenih jezičnih izvora; za hrvatsku Nacionalnu jezičnu platformu prikupljeni su odgovarajući domenski jezični izvori javnih institucija te dodani već postojećem jezičnom korpusu na kojem počiva Prevoditelj za predsjedanje Vijeće EU (prethodnik Hrvojke). Stoga ja za očekivati da će platforma dati bolje rezultate u strojnom prevođenju, naročito domenskih tekstova iz područja prava i financija, od svojeg prethodnika ili drugih dostupnih alata za strojno prevođenje.
Smatramo da je komunikacija između građana i javne uprave bitna za funkcioniranje života na svim razinama u svakoj državi. Izazovi su veliki za učinkovitu komunikaciju s javnom upravom u svakom društvu, a posebice u zemljama s više službenih jezika, sa zastupljenim nacionalnim manjinama, ili višejezične potrebe državne uprave u europskom okruženju s 24 jezika. Krajnji cilj je da Nacionalna jezična platforma Hrvojka postane temelj za daljnji razvoj jezičnih tehnologija u državnoj upravi RH te u konačnici preraste u središnju prijevodnu infrastrukturu za tijela javne vlasti koja će pridonijeti kvaliteti prijevoda, standardizaciji jezika javne uprave, smanjenju prijevodnih troškova i neposredno pristupačnijim javnim sadržajima i uslugama za javnost.
Pisane vijesti
